Svjetski dan močvarnih područja u svijetu se obilježava 2. februara s ciljem skretanja pažnje na ugroženost i značaj ovih ekosistema. Još prije samo dvadesetak godina, ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sistema. U močvarnim područjima (koja danas čine 6 % površine Zemlje) živi 40 % svih biljnih i životinjskih vrsta. Koristi močvara su brojne: močvarna vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja, tresetišta pohranjuju 30 posto kopnenog CO2, te ublažavaju posljedice klimatskih promjena. Unatoč svemu, močvare i druga vlažna staništa nestaju tri puta brže od kišnih šuma. ÄŒak 35 posto njih nestalo je od 1970. godine, dok je u istom razdoblju nestalo 81 posto populacije vrsta čiji su močvare dom. Procijenjeno je da je pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta. Među brojnim organizacijama i institucijama koje su obilježile ovaj značajan ekološki datum, svrstalo se i ŠPD “Unsko-sanske šume” d.o.o Bosanska Krupa, koje je Svjetski dan močvara obilježilo internim edukativnim sadržajima među kojima je i ovaj članak.
Historija borbe za zaštitu močvarnih područja
U malom iranskom gradu, Ramsaru, okupljaju se zvaničnici zemalja članica Ujedinjenih Nacija kako bi pregovarali o temi kojoj veliki dio svijeta ne pridaje na značaju. Na dnevnom redu je zaštita močvarnih područja.
Ovaj međunarodni sastanak, kasnije poznat kao Ramsarska konvencija, organizuje Eskander Firouz, Direktor Iranskog departmana za lov i ribolov. Drugi februar te 1971. godine ulazi u historiju i kao dan kada su se prvih osamnaest zemalja, potpisnica konvencije, obavezale da će zakonom zaštititi svoje močvare, bare, rijeke, jezera, slatine, šljunkare, kanale i druge plavne oblasti značajne zbog specifične funkcije njihovih ekosistema kao i biološke raznovrsnosti.
Kako bi se ispunio ovaj cilj, neophodno je bilo da se zemlje obavežu da će:
- poboljšati saradnju da lokalnim stanovništvom,
- poboljšati saradnju sa međunarodnim institucijama koje rade na očuvanju močvarnih područja,
- popisati sva područja od značaja za Ramsarsku konvenciju, i za svako unijeti osnovne hidrološke, biološke ekološke pojedinosti,
- promovisati novonastala Ramsarska područja svoje zemlje i
- vremenom proširivati spisak zaštićenih oblasti.
Godinama unaprijed broj zemalja potpisnica polako će rasti, da bi konačno od prvobitnih osamnaest dostigao broj od sto šezdeset i devet zemalja koje su se obavezale na zaštitu močvarnih područja.
Drugi februar 1997. godine, u čast godišnjice od potpisivanja Ramsarske konvencije po prvi put proglašava se Svjetskim danom močvarnih područja. U velikom broju zemalja, na ovaj dan tradicionalno se organizuju manifestacije i aktivnosti u službi podizanja javne svesti o značaju i korisnosti močvara.
Slogan ovogodišnjeg (misli se na 2021.godinu) Dana Ramsarske konvencije ističe međusobnu uslovljenost jednog ekosistema drugim i glasi: “Močvare i voda”. Kampanja ovogodišnjeg Svjetskog dana močvarnih područja naglašava doprinos močvara količini i kvaliteti slatke vode na našem planetu. Voda i močvare povezani su u nerazdvojnom suživotu koji je od vitalnog značaja za život, našu dobrobit i zdravlje našeg planeta. Suočeni smo s rastućom slatkovodnom krizom koja prijeti ljudima i našem planetu. Koristimo više slatke vode nego što priroda može napuniti, a mi uništavamo ekosustav o kojem voda i sav život ovise većinom – o močvarama. Na Ramsarskom popisu, koji broji 150 močvarnih staništa širom svijeta od posebnog značaja za cjelokupno čovječanstvo, nalaze se dva specijalna bh. ornitofaunistička rezervata: Hutovo Blato (na popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-vom direktoratu u Parizu, uvršteno 2001. godine) i močvara Bardača (na ušću Vrbasa u Savu), koju je Konvencija prihvatila 2007. godine.
U hidrološkom smislu, submediteranska močvara Hutovo Blato skuplja i reflektuje utjecaje slivova Neretve i Trebišnjice, jer se tu direktno susreću ista dva. Područje Hutovog Blata prepoznatljivo je i kao migratorno stjecište ptica iz Sjeverne i Srednje Evrope prema Aziji i Africi, tu obitavaju endemske riblje vrste, i općenito je bogato iznimno vrijednom i rijetkom biološkom raznolikošću (vodena, močvarna, livadska i šumska). Ista je, nažalost, ozbiljno ugrožena usljed hidroenergetskog iskorištavanja voda Trebišnjice i Neretve, uzvodno od Hutovog Blata.
Park prirode – Hutovo blato
Najljepše i najbogatije močvarno područje u Bosni i Hercegovini je Park Prirode “Hutovo blato” koji je osnovan 1995. godine. Nalazi se u jugoistočnoj Hercegovini, sa lijeve strane rijeke Neretve na teritoriju općina ÄŒapljina i Stolac. Zauzima površinu od 7411 ha. Hutovo blato je dom 240 vrsta ptica močvarica, 44 vrste riba i jegulje, 11 vrsta gmizavaca, 7 vrsta vodozemaca, preko 700 vrsta biljaka, kao i neistraženi broj insekata i gljiva.
Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Hutovo blato teritorijalno pripada općinama ÄŒapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m.
Barski rezervat Bardača
Barski rezervat Bardača je kompleks od 11 jezera smještenih između rijeka Save i Vrbasa. Nalazi se sjeveroistočno od Banja Luke, u opštini Srbac. Najpoznatija i najveća od ovih jezera su: Prevlaka, Veliki i Mali Dajkovac, Raktovac, Necik, Lug i Dugo polje jedan i dva. Kompleks uključuje ribnjake, naplavljene površine, šume, obrađeno zemljište i nastanjene površine. Bardača je proglašena „Ramsarskim mjestom“, odnosno uvrštena je na svjetsku listu zaštićenih močvarnih područja. U ovom močvarnom regionu registrovano je 280 biljnih vrsta, 178 vrsta ptica i 26 vrsta riba.
Livanjsko polje
Livanjsko polje predstavlja najveći močvarni kompleks u BiH i najveće plavno kraško polje na svijetu. Na ovom području je dosadašnjim istraživanjima zabilježeno preko 700 vrsta biljaka, 42 vrste vilinskih konjica, 39 vrsta leptira, 16 vrsta riba, od kojih su četiri isključivo vezane za kraške vode, šest vrsta vodozemaca, brojni sisari, uključujući i populaciju od oko 150 divljih konja, kao i 235 vrsta ptica, zabilježilo je“ Ornitološko društvo.“ Zbog izuzetnih prirodnih bogatstava, Livanjsko polje je 2008. godine proglašeno za močvaru od međunarodnog značaja, a 2011. godine uvršteno je i na listu područja od međunarodnog značaja za ptice. Trenutno se nalazi i na listi potencijalnih Natura 2000 područja u BiH. U cilju očuvanja prirodnih bogatstava, Livanjsko polje je što prije neophodno proglasiti zaštićenim područjem, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine. Zaštita ovog područja je od ogromne važnosti, tim prije što je najveći dio polja već dugi niz godina korišten u najrazličitije svrhe, usljed čega je veći dio iskonskih ekosistema narušen ili potpuno uništen. Međutim, Livanjsko polje još uvijek nije obuhvaćeno niti jednom kategorijom zaštite na prostoru BiH, uprkos činjenici da, zbog velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta. U cilju očuvanja prirodnih bogatstava, Livanjsko polje je što prije neophodno proglasiti zaštićenim područjem, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine. Zaštita ovog područja je od ogromne važnosti, tim prije što je najveći dio polja već dugi niz godina korišten u najrazličitije svrhe, usljed čega je veći dio iskonskih ekosistema narušen ili potpuno uništen.
Močvarnim staništima u BiH zbog nebrige i nepoštivanja zakona prijeti izumiranje
Močvarna staništa su važna u zaštiti od poplava i pročišćavanja voda, prirodnih resursa poput čiste vode, skladištenja ugljen dioksida i drugih. Tri međunarodne zaštićene močvare u BiH su Livanjsko polje, Hutovo blato i Bardača. Ova područja u posljednjih 20 godina propadaju zbog nebrige nadležnih institucija i nepoštivanja zakona i međunarodnih konvencija. “U močvarnim staništima živi preko 40 posto ukupnog biljnog i životinjskog svijeta na zemlji” potvrdila je Nermina Sarajlić iz Ornitološkog društva „Naše ptice“. Od nekadašnjih 20.000 močvara, danas se može govoriti tek o nekih 2000. Kako su kazali iz WWF Adria, svjetske organizacije za zaštitu prirode, najveći krivac izumiranja močvara je zbog promjene vodnog režima, poljoprivrede, kao i ljudskih naselja koja se nalaze u nekadašnjim močvarama.
– Po sadašnjem trendu nestanka Hutovog blata, gdje se ništa ne preduzima da se to spriječi, u narednih 35 godina Hutovo blato će nestati što je iznio predstavnik Svjetske organizacije za zaštitu prirode u BiH.
Hutovo blato u fazi odumiranja
Močvare i jezera Hutovog blata zbog svojih su besprijekornih prirodnih ljepota, velikog bogatstva i raznolikosti vrsta su uvrštene na popis močvarnih staništa od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije. Prema podacima Ornitološkog društva “Naše ptice”, Hutovo blato je srce života donjeg toka Neretve sa 44 vrste riba od kojih je devet endemskih. Ujedno je i jedno od najvažnijih europskih utočišta za migratorne ptice u kojem je zabilježeno više od 250 vrsta ptica. Broj riba u Hutovom blatu se godinama smanjuje, ptice traže druga utočišta, močvarna staništa zarastaju, a jezera presušuju.
Zadnja izmjena: 06. 03. 2024.
